Biciklizam po Parenzani: ruta, etape i saveti za izlet
Biciklizam po Parenzani od Kopra do Poreča: dužina, podloga, tuneli, etape za jedan ili više dana, saveti za porodice i pauze uz istarsku kuhinju.
12 min čitanja
Prevedeno sa словеначки
Parenzana je jedna od najlepših biciklističkih staza u ovom delu Evrope: nekadašnja uskotračna železnica između Trsta i Poreča, danas uređena kao biciklistička i pešačka staza kroz tri države, sa tunelima, vijaduktima i pogledima na more i istarska brda. Slovenački deo od Kopra do Sečovlja je asfaltiran i pogodan i za porodice, dok je hrvatski deo makadamski, razuđeniji i vodi kroz Grožnjan, Livade i Motovun. Pošto je ruta linijska, a ne kružna, uspeh izleta zavisi od planiranja: gde početi, gde prenoćiti, kako se vratiti i gde napraviti pauzu za ručak. Tu vam u pomoć priskače Rok, naš AI asistent u Letsvisit-u. Kada ga pitate o Parenzani, predložiće plan prilagođen vašem vremenu, društvu i željama.
Ukratko
Parenzana je duga oko 123 km od Trsta do Poreča: 13 km u Italiji, 32 km u Sloveniji i 78 km u Hrvatskoj.
Slovenački deo je uglavnom asfaltiran i nije zahtevan, dok je hrvatski pretežno makadamski, sa blagim, ali dugim usponima do Grožnjana (oko 310 m).
Za celu rutu odvojite dva do pet dana, a za jednodnevni izlet izaberite kraću deonicu, na primer Koper–Portorož sa decom ili Grožnjan–Motovun zbog pogleda.
Obavezno ponesite lampu za neosvetljene tunele, lični dokument za prelazak granice, rezervnu unutrašnju gumu i dovoljno vode.
Najatraktivnija deonica je Grožnjan–Livade, sa šest tunela i četiri vijadukta.
Šta je Parenzana i kuda prolazi
Parenzana (naziv potiče od italijanskog imena za Poreč, Parenzo) bila je uskotračna železnica koja je povezivala Trst i Poreč. Prema podacima zvaničnog turističkog portala Istre, saobraćala je od 1902 do 1935. godine, a danas većim delom njene trase prolazi Staza zdravlja i prijateljstva, koja obuhvata 13 km u Italiji, 32 km u Sloveniji i 78 km u Hrvatskoj.

Voz je nekada prevozio vino, maslinovo ulje, so i drugu robu iz unutrašnjosti Istre do luka. Pošto je uskotračna pruga zahtevala ujednačene nagibe, trasa je projektovana sa brojnim krivinama, usecima, tunelima i mostovima. Za bicikliste to znači rutu bez strmih uspona, koja ipak ume da se oduži, jer se od mora penje na gotovo 300 metara nadmorske visine.
Na slovenačkoj strani staza prolazi kroz Koper, Izolu, Portorož i Sečovlje, a zatim kod Sečoveljskih solina prelazi granicu i nastavlja uspon u Hrvatskoj prema Bujama i Grožnjanu. Odatle se spušta u dolinu Mirne kod Livada, ponovo penje prema Motovunu i Vižinadi i završava u Poreču.
Dužina, podloga i zahtevnost
Podaci o dužini Parenzane neznatno se razlikuju od izvora do izvora, jer se razlikuju i početne tačke. Zvanični podaci za sve tri države zajedno daju oko 123 km od Trsta do Poreča, dok opis karakteristika rute na parenzana.info navodi 130 km od Milja do Poreča, sa 1.080 metara ukupnog uspona. U istom opisu stoji da je 28 % rute asfaltirano, a 72 % makadamsko, pa se preporučuje brdski bicikl. Dobar izbor su i treking ili gravel bicikl sa širim gumama, dok drumski bicikl nije pogodan za hrvatski deo.
Turistička organizacija Izole u opisu Staze zdravlja i prijateljstva ocenjuje rutu kao srednje zahtevnu (3 od 5), sa najnižom tačkom na oko 2 m nadmorske visine (Koper, Izola, Poreč) i najvišom na oko 310 m kod Grožnjana. Oznake na stazi nose oznaku D6, odnosno D8.
Deonica | Pribl. dužina | Podloga | Zahtevnost | Za koga |
|---|---|---|---|---|
Koper–Izola–Portorož | 15–20 km | asfalt | laka | porodice, parovi, električni bicikli |
Portorož–Sečovlje–granica | 10 km | asfalt, ponegde makadam | laka | porodice, rekreativci |
Granica–Buje–Grožnjan | 25 km | makadam | srednja, dug uspon | rekreativci sa brdskim ili gravel biciklom |
Grožnjan–Livade–Motovun | 20 km | makadam | srednja | ljubitelji pogleda i tunela |
Motovun–Vižinada–Poreč | 30–35 km | makadam, asfalt pred gradom | laka do srednja | svi sa odgovarajućim biciklom |
Portal Hiking Biking Slovenija ističe da su nagibi umereni i da je staza pogodna i za rekreativne i za iskusnije bicikliste. Uspon od gotovo nule do 310 metara proteže se na nekoliko desetina kilometara, pa će vas više umoriti dužina i letnja vrućina nego sam nagib.
Slovenački deo: od Kopra do Sečovlja
Slovenački deo Parenzane najpogodniji je za porodice i sve koji žele da spoje biciklizam sa kupanjem i šetnjom kroz primorske gradove. Prema podacima Izole, deonica od Škofija do Portoroža u potpunosti je asfaltirana i nije zahtevna, pa je pogodna i za decu.
Tipičan dan na slovenačkoj obali može da izgleda ovako:
Koper (početak, 0 km). Krenite od luke ili iz Bonifike i pratite oznake prema Izoli. Staza ide uz more, odvojena od puta.
Izola (oko 7 km, 30 minuta). Napravite pauzu za sladoled ili razgledajte stari centar grada na poluostrvu.
Tuneli iznad Strunjana (oko 12 km). Najlepši deo slovenačke Parenzane: staza skreće u zaleđe i prolazi kroz nekadašnje železničke tunele, uz poglede na Strunjanski zaliv i liticu.
Portorož i Lucija (oko 18 km, sat i po). Vreme je za kupanje ili ručak. Porodice sa mlađom decom često se ovde okreću ili se vraćaju autobusom.
Sečoveljske soline (oko 25 km). Staza se nastavlja uz ivicu solina prema granici sa Hrvatskom.
Ako putujete sa decom, planirajte više pauza nego što mislite da će vam trebati: 25 km uz usputne pauze za kupanje lako može da ispuni ceo dan. Još ideja za izlete sa decom pronaći ćete u našem pregledu porodičnih izleta po Sloveniji.
Za parove je slovenačka deonica savršen početak romantičnog vikenda: prepodne biciklom do Portoroža, popodne šetnja po Piranu, a uveče zalazak sunca. Predlog kako da isplanirate takav vikend pronaći ćete u našem vodiču za romantični vikend u Piranu.
Hrvatski deo: tuneli, vijadukti i istarski gradići
Posle prelaska granice Parenzana se menja: asfalt ustupa mesto makadamu, more ostaje iza vas, a staza se polako penje kroz vinograde, maslinjake i šumu prema Bujama i Grožnjanu. Upravo zbog ovog dela biciklisti iz cele Evrope dolaze u Istru.

Turistički portal Poreča u opisu rute uz Parenzanu izdvaja deonicu Grožnjan–Livade kao najatraktivniju, jer ima šest tunela, četiri vijadukta, nekoliko mostova i vidikovce iznad doline Mirne. Na istom portalu dostupni su i zvanična karta i GPS trag. Dobro je da ih pre polaska preuzmete na telefon, jer je signal u tunelima i dolinama slab.
Mesta duž rute vredi posetiti i bez bicikla:
Grožnjan je kameni gradić umetnika na vrhu brda, sa galerijama i pogledom sve do mora.
Livade se nalaze u dolini Mirne i poznate su po tartufima.
Motovun leži na brdu iznad doline Mirne. Do starog grada vodi strm uspon, zato ostavite bicikl dole i nastavite peške.
Vižinada i Višnjan su mirna sela na visoravni, odakle se staza polako spušta prema moru.
Poreč je odredište, sa rimskim jezgrom i Eufrazijevom bazilikom.
Kao što navodi Atrij u vodiču kroz Parenzanu, leti je najbolje unapred rezervisati smeštaj duž rute, jer u malim mestima u unutrašnjosti nema mnogo kreveta.
Kako isplanirati biciklizam po Parenzani
Parenzana je linijska ruta, pa je prvo pitanje uvek: kako da se vratim do automobila ili početne tačke? Napravite plan prateći ove korake.
1. Odlučite koliko dana imate
Na sajtu parenzana.info objavljeni su primeri podele cele rute na etape:
Plan | Etape (km) | Za koga |
|---|---|---|
2 dana | 69,9 + 57,9 | dobro pripremljeni biciklisti |
3 dana | 38,4 + 57,6 + 36 | rekreativci |
5 dana |
- #kolesarjenje slovenija poti
- #kolesarjenje slovenija vodič
- #najboljše kolesarske ture slovenija
- #e-kolo ture slovenija
- #kolesarska pot Parenzana
- #kolesarske poti slovenija
- #kolesarjenje Parenzana





